Obratite pozornost na sljedeće stvari:
1. Dovoljno spavajte – bitno je!
Spavajte 7 do 8 sati svake noći, i to najmanje sat vremena prije ponoći (2 ili 3 bi bilo još bolje) ako je ikako moguće. Neka vam prijeđe u naviku ići spavati i ustajati u otprilike isto vrijeme svaki dan. Za najblagotvorniji utjecaj, najbolje vrijeme za počinak je oko 21 sat. Nedostatak sna može uzrokovati osjećaj mamurluka i lošu koncentraciju. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Minnesoti pokazalo je da su se studenti koji više spavaju tijekom akademske godine osjećali energičnije, dobivali bolje ocjene i patili od manje depresivnih osjećaja i ponašanja u usporedbi s njihovim kolegama koji su manje spavali.
2. Obratite pažnju na svoju prehranu
Prehrana igra ključnu ulogu za sposobnosti i funkcioniranje uma. Kako biste svom mozgu pružili najviše koristi, jedite mnogo raznovrsnih i cjelovitih biljnih namirnica. Odaberite voće i povrće raznih boja i pobrinite se da dio toga bude i sirovo. Najbolji raspored je jesti dva ili tri obroka u isto doba dana, a između obroka ništa osim obične vode. Ograničite ili potpuno izbacite meso i životinjske proizvode. Pobrinite se da unos masti i šećera bude nizak.
Sve veći broj znanstvenih dokaza pokazuje da je prehrana koja se sastoji od cjelovitih žitarica, mahunarka, povrća, orašastih plodova i voća, uz izbacivanje mesa i visokomasnih životinjskih proizvoda i uključivanje redovne tjelovježbe, povezana sa smanjenim razinama kolesterola u krvi, nižim krvnim tlakom i manje pretilosti, te sukladno tome i manje srčanih bolesti i udara, dijabetesa i raka. Meso sadrži sastojke koji ugrožavaju moždanu aktivnost, a ne posjeduje sastojke koji su mozgu potrebne da bi dobro radio. Arahidonska kiselina koja se nalazi u mesu ugrožava optimalan rad čeonog režnja – moždanog centra za mudrost, rasuđivanje i dalekosežno sagledavanje. Životinjske namirnice nemaju ugljikohidrata – što je glavni energetski izvor koji mozak koristi – dok ih je vegetarijanska prehrana puna.
3. Izađite u šetnju
Zacrtajte si 30 do 45 minuta žustrog hoda ili slične aktivnosti dnevno na svježem vanjskom zraku koliko je god to moguće. Za pojedince pod mentalnim stresom, vježbanje 7 dana tjedno je najbolji izbor. Između raznih vrsta tjelovježbe, hodanje se izdvaja kao posebno dobro za vaš mozak jer povećava krvnu cirkulaciju i količinu kisika i glukoze koja dolazi do vašeg mozga. Hodanje nije prenaporno, pa vaši nožni mišići ne uzimaju dodatni kisik i glukozu kao što je to slučaj kod mnogo drugih oblika tjelovježbe. Dok hodate, učinkovito ispunjavate svoj mozak kisikom. Možda zato šetnja „razbistrava glavu“ i pomaže nam da bolje razmišljamo.
4. Odbacite ovisničke navike i tvari
Bihevioralne ovisnosti (kao što su video-igre, internet, kockanje i pornografija) znanstveno su dokazane kao uzročnici istih fizičkih učinaka koje proizvode i ovisničke tvari poput alkohola, nikotina, kofeina i marihuane. Osim što ometaju umne sposobnosti, ovisničke navike uzimaju i dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti za produktivnije aktivnosti. Ovisnosti negativno utječu na izglede za uspjeh sada i u budućnosti.
5. Izbjegavajte negativne izjave
U desetodnevnom programu oporavka od depresije koji je razvio dr. Neil Nedley, od sudionika se traži da izbjegavaju negativne izjave 14 dana za redom, što uključuje potpuni prestanak jadikovanja, kritičkih i drugih negativnih izjava. Čak se i „konstruktivni kriticizam“ mora prekinuti. To je odličan način za izlazak iz negativnog mentalnog „kolosjeka“ u koji je tako mnogo ljudi upalo. Ohrabrite se – iako je ovo jedna od najtežih stvari, jedna je i od najvažnijih!
6. Iskoristite snagu pozitivne klasične glazbe
Klasična glazba, pogotovo barokna, djeluje opuštajuće i organizirajuće na mozak. Znanstvena istraživanja su također pokazala da neke vrste klasične glazbe poboljšavaju sposobnost razmišljanja. Dr. Nedley preporučuje najmanje 20 minuta terapije klasičnom glazbom tjedno. Odaberite skladbe koje su harmonične i melodične (nasuprot čudnim i nepravilnim). Dobar izbor među skladateljima su npr. Mozart, Brahms, Tchaikovsky i Bach. Ne morate čak ni voljeti klasičnu glazbu da biste imali koristi od ove terapije – samo ju slušajte.
7. Punite um plemenitim, mentalno izazovnim sadržajima i razmišljajte o njima
Izrazito je preporučljivo da svaki dan čitate po jedno poglavlje Salomonovih Izreka. Čitajte poglavlje koje po rednom broju odgovara danu u mjesecu. Pošto Izreke sadrže 31 poglavlje, to vrijedi svaki mjesec. Ponavljanje je dobro, pa činite to svakoga mjeseca ako je moguće.
8. Dišite duboko!
Pokušajte udahnuti jednom svakih 10 sekundi (ili 3 do 6 dubokih udisaja u minuti) tijekom 30 do 45 minuta, držeći se pritom uspravno. Koristeći svoju dijafragmu (veliki mišić koji odvaja vaša prsa od abdominalne šupljine), potpuno napunite i ispraznite svoja pluća sa svakim dahom. Duboko disanje će prirodno imati blagotvoran učinak na mozak i pomoći mu da jasnije misli.
9. Hidratizirajte se!
Pijte velike količine svježe, čiste vode, po mogućnosti između, a ne tijekom obroka. Kako biste izračunali minimalni broj litara koje vaše tijelo treba svakoga dana, uzmite svoju tjelesnu masu u kilogramima, te taj broj podijelite s 31, i dobit ćete okvirni broj litara vode koje vaše tijelo treba svakoga dana. Primjerice, pojedinac od 77,5 kg trebat će oko 2,5 l vode. Na to dodajte 180 ml za svakih 15 minuta koje provedete u tjelovježbi, energičnom radu ili aktivnosti u iznadprosječno toplom okružju. Koristite barem jednom dnevno i toplu vodu pri tuširanju ili kupanju, te imajte vrlo toplu polusatnu kupku (ili 15 minuta tuširanja) prije spavanja.
Istraživanja su pokazala da je većina ljudi neprestano u stanju djelomične dehidracije. To znači da njihov mozak radi znatno ispod svojih mogućnosti i potencijala. Istraživanje koje je proveo Trevor Brocklebank sa Sveučilišta u Leedsu u Ujedinjenom kraljevstvu otkrilo je da su đaci s najboljim rezultatima u razredu bili oni koji su pili i do osam čaša vode dnevno.
10. Nađite društvenu potporu
Ljudi bez bliskih, zdravih članova obitelji ili prijatelja s kojima se mogu družiti nekoliko puta tjedno, trebaju se uključiti u dobre projekte mjesne zajednice ili religijske skupine. Redovnim pohađanjem možete izgraditi osjećaj pripadanja i samopoštovanja. Posebno je korisno posvetiti se čestitim poduhvatima koji pomažu drugima.
dr. Nein Nedley, Izvor: Lifeconnect.hr
