10. Sjetite se kako ste nadvladavali stres.
Odvojite pet minuta i razmislite kako ste nadvladali neke stresne situacije u prošlosti. Shvatit ćete koliko ste snažni. U trenutku dok vas muči neki problem mislimo da on nikad neće proći no sjećanje na prošle krize podsjetit će vas da su i problemi prolazni. Neke studije pokazuju da je razgovor i utjeha od strane prijatelja važnija i korisnija i od stručne psihološke pomoći. Ukoliko prolazite kroz rastavu ili tugujete zbog velikog gubitka ne izolirajte se već potražite uho koje će vas saslušati.
11. Koncentrirajte se na vodu ili disanje.
Ako ste pod većim pritiskom otiđite do slavine i pokušajte se smiriti uz zvuk vode koja teče. Dubok dišite – razmišljajte o udisaju i izdisaju. Tuširanje bi isto tako moglo pomoći.
12. Par trenutaka dnevno koncentrirajte se na osjete
Par minuta na dan napravite pauzu i fokusirajte se na ono što se zbiva upravo u datom trenutku. Dok šetate mislite o onome što vidite, čujete i mirišete. Svakodnevno prakticiranje ovakvih vježbi može vas dugoročno smiriti.
13. Ispričajte nekom ili napišite ono što vas brine
Ovo će vam pomoći da se osjećate povezani s okolinom i snažniji. Jedna je studija pokazala da ljudi koji su zapisivali svoje dnevne aktivnosti imaju manje stresom izazvanih simptoma bolesti nego drugi.
14. Bez obzira na osjećaj napetosti i stresa držite se rasporeda za vježbanje
Tjelovježba je jedna od najdjelotvornijih tehnika za smanjivanje stresa. I samo 30 minuta trčanja značajno smanjuje stres – kod testiranih volontera za čitavih 25 posto. Rastezanje također pomaže.
15. Idite na masažu.
Stručnjaci ne znaju zašto dodirivanje i stiskanje opušta – ali ovo dokazano djeluje. Masaža ubrzava napredak prerano rođenih beba, unapređuje rad pluća kod astmatičara i potiče imunitet kod zaraženih HIV-om. ne možete li platiti masažu cijelog tijela priuštite si barem povremenu pedikuru ili manikuru ili čišćenje lica kod kozmetičarke.
16. Izražavajte se i mislite jezikom koji je slobodan od stresa
Oni koji dobro podnose stres koriste ono što stručnjaci nazivaju ‘optimističan stil koji objašnjava’. Kad stvari ne krenu u najboljem smjeru ove se osobe ne ‘tuku’ izrazima i pogrdama koje potiču stres. Umjesto izraza ‘katastrofa’, ‘užasno’, ‘grozno’, ‘kako sam glup’ i slično koristite izraze poput ‘Ovo mi baš i nije bilo najbolji trenutak’ ili ‘Ovu grupu je zbilja teško zadovoljiti’.
Riječ “očekivanje” zamijenite s “nada.” Očekivanja se mogu povezati samo sa stvarima nad kojima imate najviše osobne kontrole. tako možete očekivati da će voda ugasiti vašu žeđ no ne možete očekivati da ćete dobiti posao koji želite. Tomu se možete samo nadati.
17. Ne budite tako ozbiljni.
Istraživanja su pokazala da smijeh ne samo da opušta već i potiče imunološki sustav. Šalite se s prijateljima, posudite komediju i prestanite doživljavati sve tako ozbiljno.
18. Jednom na dan odmaknite se od svega.
Opuštanje na nekih 10 do 15 minuta povratit će vam snagu. pronađite mjesto na kojem možete biti sami – tavan, kupaonicu. mirni kafić, klupu…Odmorite se od svega barem nakratko. Čitajte odlomak iz zanimljive knjige, duboko razmislite o pročitanom, ispijte topli ili osvježavajući napitak ( bez alkohola i kofeina ako je moguće ). No neka ova pauza postane rutinska stvar u vašem životu – svakodnevna praksa imat će kumulativno djelovanje.
19. Sjetite se barem jedne dobre stvari koja se dogodila danas
Umjesto da s dolaskom u kuću počnete prepričavati sve loše što vam se dogodilo nakon otvaranja kućnih vrata izmijenite neku dobru vijest. Makar samo sitnicu. Ne pronađete li ništa razmislite niste li prekritični. Ukoliko ste kronično sumorni – razmislite o odlasku psihologu ili nekom stručnjaku koji bi vas mogao poučiti pozitivnijem načinu razmišljanja.
20. Brinite se oko samo jednog problema i rješavajte problem po problem.
Gomilanje problema i briga oko svega što bi se moglo dogoditi besmislena jer iscrpljuje snagu pa se ne možete nositi ni s onim što vas trenutno zaista sputava. “Ne budite, dakle, zabrinuti za sutrašnji dan, jer će sutrašnji dan imati svoje brige. Dosta je svakom danu zla njegova,” objasnio nam je i Isus.
DobreVijesti