Gotovo svi u srednjoj životnoj dobi dožive previranja – većina bez ozbiljnijih patnji, a neki s vrlo izraženim emocionalnim tegobama.
Kriza srednje dobi izraz je koji zvuči izlizano, ali u pojmu koji označava nema ničega banalnog. Razgovarate li sa sredovječnom ženom ili muškarcem koji su se netom rastali, dobri su izgledi da im se bračni partner preko noći promijenio i odbacio sve što mu je nekad bilo važno. U mnogim je kulturama raširena predodžba o sredovječnom muškarcu koji se počne odijevati napadno mladenački ili frajerski, kupi sportski automobil, pribavi si mladu ljubavnicu ili se razvede da bi živio sa ženom mlađom ili privlačnijom od prethodne. I žene u toj dobi mogu “podivljati” u pokušaju da vrate biološki sat unatrag ili da barem pokažu okolini da godine na njima ne ostavljaju trag.
Neugodan skup psihičkih i tjelesnih promjena koje nazivamo krizom srednje dobi zahvaća mnoge ljude u dobi od 40 do 60 godina, a prvi ga je opisao psiholog Carl Gustav Jung. Neki stručnjaci više vole izraz tranzicija srednje dobi, jer im riječ kriza zvuči pregrubo.
Gotovo svi u spomenutoj životnoj dobi dožive previranja, bilo zbog promjena koje se događaju u organizmu, smanjene sposobnosti izvođenja određenih aktivnosti ili promijenjenih okolnosti. Mnogi su skloni inventuri života, svode račune, razmatraju što su propustili i u čemu su griješili. Većina prolazi kroz taj proces bez ozbiljnijih patnji ili neprimjerenih poteza, kojima bi nanijeli štetu sebi ili bližnjima.
Nekima, pak, prijelaz u dob koja se više ne može nazvati mladošću izaziva veće emocionalne tegobe. Među simptomima krize srednje dobi su zbrka vezana uz vlastiti identitet, osjećaj bezvrijednosti i neuspješnosti, nezadovoljstvo dosadašnjim postignućima, beznađe zbog daljnjeg razvoja života, okrivljavanje sebe ili drugih zbog ranijih profesionalnih ili romantičnih promašaja, zasićenost ljudima i situacijama u kojima žive, težnja za radikalnom promjenom i pustolovinama, žudnja za novom, strastvenom intimnom vezom te depresija i tjeskoba.
Hormoni – bolesti – stres
Uzroci sredovječne krize su fiziološki i okolišni. Znakovi starenja na kosi, koži i tjelesnoj građi te narušen libido, spolna moć i sposobnost uživanja navode čovjeka na zaključak da je manje privlačan i poželjan. Smanjena energija, brže iscrpljivanje i povećana vjerojatnost obolijevanja smanjuju kvalitetu života i pridonose općem nezadovoljstvu.
I poslovna neuspješnost i materijalna neizvjesnost znatno utječu na razvoj krize srednje dobi. Ljude koji nisu stekli dovoljno imovine za udobnost, ili čak ni za minimum egzistencijalne sigurnosti, sada obuzima sumnja da im to nikad i neće poći za rukom. Sredovječnoj krizi motiviranoj financijama i društvenim statusom izloženi su i oni koji dobro stoje u usporedbi s društvenim prosjekom, ali zaostaju za bližom okolinom s kojom se uspoređuju.
Novčana dugovanja snažno pospješuju krizu srednje dobi. Uobičajeno je živjeti iznad mogućnosti, na što nas potiču banke i izdavači kreditnih kartica, da bi profitirali od kamata ili pljenidbe dužnikove imovine. Sredovječan čovjek opterećen dugovima idealna je meta za emocionalnu krizu.
Obiteljska previranja također su češća u srednjoj dobi nego u mladosti i ranoj zrelosti. Roditelji doživljavaju odlazak djece iz obiteljskog doma. U Hrvatskoj se iz ekonomskih i tradicijskih razloga to događa kasnije i manje često nego u Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama, no to vjerojatno čini razdvajanje bolnijim. U srednjoj dobi mnogi ostaju bez vlastitih roditelja, što je dodatan izvor stresa.
Ironično, tuđa kriza srednje dobi može izazvati krizu onome tko je inače ne bi doživio: sredovječni muž kojega supruga više ne privlači, a koji se još osjeća u snazi, mogao bi razoriti brak zbog mlađe žene. Takav potez lako gura ostavljenu suprugu preko ruba mentalne bolesti i u ralje krize srednje dobi.
Hormoni, ginseng i gospina trava
S obzirom na snažan utjecaj spolnih hormona na funkcije seksualnosti i plodnosti, ali i na sveukupno raspoloženje, snagu volje i samopoštovanje, hormonalna terapija jedna je od uobičajenih metoda ublažavanja tegoba koje uzrokuju fiziološke promjene u srednjoj dobi. Do 2002. bilo je uobičajeno propisivati nadomjesnu terapiju estrogenom i progestinom (muškom verzijom progesterona) radi ublažavanja smetnji menopauze. Čak su uočeni i dodatni povoljni učinci tih hormona na neke aspekte zdravlja, primjerice na gustoću kostiju i srčano zdravlje. No, novija su istraživanja otkrila i malo povećan rizik od raka dojke, zgrušavanja krvi i moždanog udara te osporila koristi hormonalne terapije za srce. Stoga su liječnici morali ispravno procijeniti odnos blagodati i opasnosti uzimanja nadomjesne hormonalne terapije.
Slično se može reći i za nadomjesnu terapiju testosteronom kod muškaraca. Dodavanje testosterona doista potiče spolnu želju i moć te ublažava depresiju i tjeskobu, no povećava opasnost od raka prostate. Testosteron se katkad s uspjehom daje i ženama radi jačanja libida.
Umjesto spolnim hormonima, koji imaju dobrih i loših strana, tegobe svojstvene krizi srednje dobi mogu se ublažavati i prirodnim preparatima i lijekovima koji djeluju na psihu. Tisućama je godina poznato da ekstrakt kineskog, korejskog i američkog ginsenga podiže vitalnost i izdržljivost te jača spolnu želju i moć mnogima koji ga uzimaju. U Hrvatskoj su dostupni brojni preparati s ginsengom, samostalno i u kombinaciji s drugim “energetskim” sredstvima, primjerice matičnom mliječi i južnoameričkom maca-macom (Lepidium meyenii). Ginkgo biloba, pak, poboljšava cirkulaciju u cijelom tijelu, pa i u mozgu, čime potiče bolju opskrbu mozga krvlju.
Tko trpi od blaže ili umjerene depresije ili tjeskobe, bilo u sklopu sredovječne krize ili u drugim životnim razdobljima, olakšanje može postići gospinom travom (Hypericum perforatum). Gospina trava je blag i odlično podnošljiv antidepresiv, a valja ga uzimati mjesec do dva prije nego što pokaže antidepresivni učinak. U slučajevima kliničke depresije, obilježene dubokom tugom, beznađem, očajem, bezvoljnošću te smetnjama spavanje i lošim apetitom duljim od dva tjedna, preporučuje se tretman antidepresivima i psihoterapijom. Antidepresivna sredstva, uključujući gospinu travu, ne samo da ublažavaju ili uklanjaju duševnu patnju, nego i podižu životnu vitalnost i sposobnost nošenja sa stresnim okolnostima.
Ženska i muška kriza: ima li razlike?
Termin koji se često izjednačuje sa sredovječnom krizom u žena je menopauza, prestanak mjesečnog krvarenja pod utjecajem oslabljena lučenja ženskih spolnih hormona te završetak plodne faze. Sama menopauza, međutim, nije nužno praćena emocionalnom krizom, iako je može potaknuti. Menopauza je trajan prestanak funkcioniranja jajnika i proizvodnje estradiola i progesterona (estrogen se nastavlja proizvoditi i nakon menopauze). Smanjenje koncentracije estradiola i progesterona “razrjeđuje” kosti, donosi nalete vrućine i narušava duševno blagostanje.
Posljednjih su desetljeća u popularnoj, neslužbenoj upotrebi izrazi andropauza ili muška menopauza. Ti su izrazi pokušaj da se dočaraju smetnje koje muškarci trpe zbog vlastitih fizioloških promjena, jer jasno je da muškarci nemaju menopauzu. Doduše, muškarcima doista opada razina muških hormona, ali u manjoj mjeri nego što u žena opadaju ženski hormoni. Kod muškaraca u dobi od 80 godina slobodni testosteron spušta se na polovicu koncentracije koju je imao s 20 godina. Snižen testosteron izaziva smanjenje spolne želje i aktivnosti te smanjenje mišićne i koštane mase.
Ozren Podnar, prof. www.vasezdravlje.com
