Čak i najpametniji ljudi mogu neprestano zapinjati na putu prema naprijed, jer zaboravljaju na ono što zapravo upravlja našim potencijalom da napredujemo.
Obrazovanjem i inteligencijom nećete ništa postići ukoliko ne djelujete
Nije bitno ako imate IQ genijalca i doktorat na temu iz kvantne fizike. Ne možete ništa promijeniti, ili napraviti bilo kakav stvarni napredak bez poduzimanja akcije. Postoji velika razlika između znanja o tome kako nešto učiniti i stvarnog djelovanja. Znanje i inteligencija su beskorisni bez djelovanja i praktične primjene.
Sreća i uspjeh su dvije različite stvari
Poznajete li neku iznimno pametnu i uspješnu osobu, koja zarađuje puno novca, ali se svejedno osjeća depresivno, usamljeno, rijetko je nasmijana i uistinu sretna? Ako ne, poznajete li nekoga čija se životna priča ne može baš klasificirati kao priča o uspjehu, ali je svejedno ta osoba vedra, optimistična, uvijek nasmijana od uha do uha? Vjerojatno shvaćate poantu. “Što će me učiniti sretnim?” i “Što će me učiniti uspješnim?” dva su od najvažnijih pitanja koja si možete postaviti, ali imajte na umu da su to dva različita pitanja.
Previše izbora ometa donošenje odluka
U dvadeset i prvom stoljeću, u kojem se informacije kreću brzinom svjetlosti, a mogućnosti za inovacije čine beskrajnima, imamo obilje izbora kada je riječ o našem životu i karijeri. No, nažalost, takvo obilje izbora često dovodi do neodlučnosti, zbunjenosti i pasivnosti. Nekoliko poslovnih i marketing istraživanja pokazalo je da što je s više izbora proizvoda potrošača suočen, manje proizvoda obično kupuje. Uostalom, izbor najboljeg proizvoda iz skupine od tri, svakako je puno lakši nego odabir najboljeg između njih tristo. Ako je odluku o kupnji teško donijeti, većina ljudi će jednostavno odustati. Ako pokušavate donijeti odluku o nečemu u svom životu, ne gubite sve svoje vrijeme na vrednovanje svakog najmanjeg detalja o svakoj mogućoj opciji. Odaberite nešto za što smatrate da će uspjeti i pokušajte. Ako to ne uspije, odaberite nešto drugo i idite naprijed.
Svi ljudi posjeduju dimenzije uspjeha i dimenzije neuspjeha
Ova točka je na neki način povezana s onom o sreći i uspjehu, ali može stajati i sama za sebe. Pokušavati biti savršen je gubljenje vremena i energije. Savršenstvo je iluzija. Svi ljudi, čak i naši idoli, su “višedimenzionalni”. Moćni poslovni ljudi, priznati glazbenici, autori bestselera, pa čak i naši vlastiti roditelji imaju dimenzije uspjeha i neuspjeha prisutne u svojim životima. Naše dimenzije uspjeha obično obuhvaćaju stvari u koje ulažemo najviše svoga vremena. Uspješni smo u tim dimenzijama zbog svoje dulje predanosti njima. To je dio našeg života za koji želimo da i drugi vide – uspješan dio. No, iza bilo koje ispolirane priče koju javno promičemo, nalazi se “višedimenzionalno” živo biće s dugim popisom stvari koje i nisu baš toliko bajne. Ponekad je ta osoba loš suprug ili supruga. Ponekad se ta osoba smije na račun drugih. A ponekad ta osoba malo skrene pogled s ceste i zabije se u stražnji kraj automobila ispred nje.
Svaka pogreška koju napravite je napredak
Pogreške nas uče važnim lekcijama. Svaki put kada napravite jednu, jedan ste korak bliže svom cilju. Pogreška koja može nanijeti štetu je odlučiti ne učiniti ništa, jednostavno zato jer ste previše uplašeni da ćete pogriješiti. Stoga ne oklijevajte, nemojte sumnjati u sebe. U životu se rijetko radi o dobivanju šanse, radi se i o preuzimanju rizika. Nikada nećete biti 100 posto sigurni da li će nešto uspjeti, ali zato uvijek možete biti 100 posto sigurni da ukoliko ne napravite ništa – neće baš nikako uspjeti. I bez obzira kako na kraju ispalo, uvijek bude upravo onako kako je trebalo biti. Ili ćete uspjeti ili naučiti nešto. Zapamtite, ako nikada ne djelujete, nikada nećete biti sigurni i stajat ćete stalno na istom mjestu.
Ljudi mogu biti uspješni i u stvarima koje ne vole raditi
Iako ne upućujemo na to da ste odabrali karijeru koja vam se ne sviđa, sigurno ste čuli previše pametnih ljudi koji su rekli nešto poput: “Da bi bili uspješni u onome što radite, morate to stvarno voljeti.” Ovo baš i nije istina. Mnogi primjeri to pokazuju. Možda i sami poznajete nekog računovođu koji baš i ne voli svoj posao “jer je dosadan do bola.” Ali svejedno je dobio povišicu i promaknuće? Zašto? Jer čak iako ne voli raditi taj posao, dobar je u onome što radi. Dovoljno je shvatiti da ako netko posvećuje dovoljno vremena i pažnje na usavršavanju vještine, može biti nevjerojatno dobar i u nečemu što zapravo ne voli raditi.
Problemi koje imamo s drugima obično su problemi u nama
Vrlo često, problemi koje imamo s drugima, partnerom, roditeljima, braćom i sestrama, itd. nemaju uistinu puno veze s njima. Mnoge od problema koje smatramo da imamo s njima smo podsvjesno stvorili u vlastitom umu. Možda su u prošlosti učinili nešto što je utjecalo na naše strahove i nesigurnosti. Ili možda nisu učinili nešto što smo očekivali da će učiniti. U svakom slučaju, problemi poput takvih nisu u drugim osobama, nego u nama. I to je u redu. To jednostavno znači da će takve male prepreke biti lakše riješiti. Mi uostalom upravljamo svojim odlukama. Mi odlučujemo da li želimo zadržati naš um zatrpan događajima iz prošlosti, ili umjesto toga otvoriti svoj um na pozitivan način i prema stvarnosti koja se pred nama odvija. Sve što trebamo je spremnost da gledamo na stvari malo više na način – pustimo ono što je bilo i što je trebalo biti, te umjesto toga usmjerimo svoju energiju na ono što jest i što bi moglo biti moguće.
Emocionalni odluke su rijetko dobre odluke
Odluke vođene teškim emocijama su obično više pogrešne reakcije nego ispravne presude. Ove reakcije su nusprodukt minimalne količine svjesnog razmišljanja i to prvenstveno temeljene na trenutnim osjećajima. Najbolji savjet ovdje je jednostavan: Ne dopustite da vaše emocije zavaraju vašu inteligenciju. Usporite i promislite o stvarima prije nego što donesete bilo kakvu odluku koja vam može promijeniti život.
Nikada se nećete osjećati 100 posto spremni kada se pojavi prilika
Jedna stvar zbog koje se i vrlo pametni ljudi često ne miču s mjesta je njihova nevoljkost da prihvate priliku jednostavno zato što misle da nisu za nju spremni. Drugim riječima, oni vjeruju da su im potrebna dodatna znanja, vještine, iskustvo i sl. prije nego što takvu priliku “ugrabe”. Nažalost, to je vrsta razmišljanja koja guši osobni rast i razvoj. Istina je da se nitko nikada ne osjeća 100 posto spreman kada se prilika pojavi. To je zato što nas većina velikih mogućnosti u životu prisiljavaju na emocionalni i intelektualni rast. Tjeraju nas da se “protegnemo” iz svoje zone udobnosti, što znači da se u početku nećemo osjećati potpuno ugodno. A kad se ne osjećamo ugodno, ne osjećamo se ni spremno. Samo zapamtite da će značajni trenuci prilika za osobni rast i razvoj u vašem životu doći i otići. Ako nastojite napraviti pozitivne promjene u svome životu morat ćete prepoznati te trenutke i prihvatiti prilike čak i ako se nikada nećete osjetiti 100 posto spremni za njih.
DobreVijesti
