Već desetljećima se govori o štenosti stresa za ljudski život. Naime, stres je okidač gotovo svih psihosomatskih bolesti. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem je nemoguće umaći stresu u bilo kojem području života. Upravo zato mnogi gube životne bitke zbog nagomilanog stresa u životu. No stručnjaci nas danas počinju uvjeravati kako male stresne situacije, poput prezentacije na poslu, učenja za ispit ili upadanja u prometnu gužvu, mogu štoviše biti i zdrave. “Postoji dobra i loša vrsta stresa. Loša se odnosi na kronični i nekontrolirani stres, kao što su tenzije u nezadovoljnom braku ili bolesni rođak”, tvrdi toksikolog Edward Calabrese sa Sveučilišta u Massachusettsu. “Jednako tako postoje pozitivne stvari vezane za kratkoročnu provalu stresa koja se brzo smiri, kao što je prezentacija na poslu”.
U istraživanju Sveučilišta iz Ohija, miševi koji su bili izloženi kratkom ali intenzivnom stresu bolje su se oduprijeli gripi. Također su mnoga istraživanja povezala akutni kratkotrajni stres sa smanjenim rizikom od pojave dijabetesa, bolesti srca, raka, pa čak i Alzheimerove bolesti. Stručnjaci tvrde kako stres tjera tijelo na revitalizaciju. Mogli bismo reći da male količine stresa utječe ma razvoj imuniteta. Neki istraživači čak idu toliko daleko da tvrde kako stres blagog intenziteta produljuje život! Ako blagi stres ubrzava proces revitalizacije i oporavka, logično je za pretpostaviti kako ujedno usporava starenje, tvrdi profesor emeritus Edward Masoro iz Teksasa.
Važno je napomenuti kako blagi stres ne utječe pozitivno na nas ako se ne opustimo nakon izlaganja stresnim situacijama. Naime tek kada prestane stresni proces tijelo počinje akumulirati prikupljenu snagu. Zato trebamo postati svjesni svih stresora i adekvatno odgovoriti na njih. Stoga pronađite što vas opušta; bilo da je to šetnja ili hobi mora biti jedan oblik pražnjenja one sakupljene negativne energije. Kada potpuno izbacite tu negativnu energiju vaš organizam postat će jači i biti spremniji na susret sa novim izazovima.
