Uspješni ljudi uče kako da ustanu nakon poraza. Poznato je da je skoro svaka izdavačka kuća u Britaniji odbila „Beatlse“, a Walt Disney je dobio otkaz zbog nedostatka mašte. Toj listi nema kraja.
Izgleda da je odbijanje ponekad najbolja stvar koja može da vam se dogodi u životu. Taj fenomen se naziva još i „snaga izgovorenog ne“.„Odbijanje može da učini da na najbolji način koncentrirate svoj um. Onda shvatite da svijet ne treba da uzimate zdravo za gotovo i da morate da se borite za ono što želite“, kaže Filip Hodson, psihoterapeut u Asocijaciji za savjetovanje i psihoterapiju.
Ova situacija, koliko god loše izgledala, može da vas učini odlučnim da dokažete svoje sposobnosti, jer izoštrava vašu konkurentnost i daje vam poticaj da dokažete ljudima da griješe.Ne samo da odbacivanje može da pomogne da naučite lekciju i ubrzate rješavanje problema, ono je i znak da treba da živite punim plućima i da gurate sebe u nove pobjede.
Trik je u tome da na odbijanje ne gledate kao na veliku stvar, da se naviknete na to i da ga očekujete. To jednostavno predstavlja mišljenje jedne osobe. Pa, ako je odbacivanje samo dio života i ako nam čini toliko dobro, zašto onda toliko boli? „Odbijanje može da boli više nego što opravdava sam događaj, jer vraća sva prošla odbijanja i čini da se osjećamo napušteno i beskorisno“, kaže Filip Hodson.
Ako shvatite da odbacivanje nije tako loša stvar, onda će nestati i strah od budućih odbijanja. Strah od odbacivanja je najučestaliji oblik uznemirenosti, u tolikoj mjeri da neki ljudi pokušavaju da garantiraju da im se to nikada neće dogoditi. Podsjetite sebe da imate zdravlje i porodicu koja vas voli i uvijek možete dobiti potrebnu podršku.
Jedna znanstvenica predlaže da napravite listu stvari koje ne želite da propustite. Onda, povećajte svoje samopouzdanje. Neka vam u glavi uvijek budu vaša dosadašnja dostignuća i podsjetite sebe na to svaki put kada ne budete dobili dobar posao.Na koncu odbijanje može da bude znak da postoje lekcije koje treba da naučite.
Isto tako, ako vas uporno odbijaju za neki posao, zapitajte se da li postoji nešto što možete da poboljšate do sljedećeg intervjua, na primjer oblačenje, a onda postavite sebi još veće pitanje – da li ste uopće za taj posao? Ako je odgovor još uvek potvrdan, onda budite ustrajni. Ako nije, probajte nešto drugo, možda ćete imati više uspjeha.
Pre nego što je počela svoj posao, Sahar Hašemi je bila advokat, ali su je stalno odbijali za posao. „Ne mogu da se sjetim broja razgovora za posao i u koliko advokatskih kuća sam bila. Stalno su me odbijali i tada nisam razumjela zašto. Sada znam da sam bila potpuno nesposobna za taj posao“, kaže ona kroz osmijeh. I da je dobila posao na jedno od tih radnih mjesta, sada ne bi imala kompaniju sa prometom od 30 milijuna funti godišnje. Tako izgleda u praksi izreka „tko zna zašto je to dobro“.
