Ako su brojna istraživanja pokazala da negativne emocije, poput tjeskobe ili bijesa, narušavaju ljudsko zdravlje, da li to znači da nas pozitivne misli i osjećaji čine zdravijima?
Svakodnevno do nas stižu novi, svježi rezultati studija u kojima su znanstvenici ustanovili kako negativna emotivna stanja, poput depresije ili izlijeva bijesa, mogu štetiti našem kardiovaskularnom sustavu. No, da li postoji reciprocitet, da li pozitivne misli pospješuju ljudsko zdravlje? Dvije različite studije tvrde da da.
Prvo istraživanje je provedeno na Sveučilištu Duke gdje su liječnici pitali 2.618 osoba, prije pregleda srca koronarnim angiogramom – dijagnostički pregled arterija oko srca, što misle kakvo će im zdravlje biti u budućnosti. Nakon 15 godina znanstvenici su provjerili ispitanike i uočili su da je smrtnost među osobama koje se nisu nadale dobrom zdravlju 24 posto veća nego kod ljudi s visokim očekivanjima.
Drugo studija je provedena među muškarcima iz Bostona, a znanstvenici su proučavali njihovu samokontrolu, odnosno mogućnost da utječu na pozitivne i negativne emocije u nekoj situaciji. Istraživači su zamijetili da je oko šest posto osoba s visokim stupnjem samokontrole, koju krasi fleksibilnost i otpornost, imalo ili preminulo od kardiovaskularnih bolesti u periodu od 12 godina. S druge strane, u istom periodu od srčanih tegoba preminulo je 14 posto ispitanika koji su imali slabu kontrolu nad vlastitim emocijama.
Rezultati ovih istraživanja pokazuju kako pozitivan pogled na svijet i budućnost mogu doprinijeti zdravlju srca i arterija.
Ako misli ili stavovi imaju izravan utjecaj na zdravlje onda je vrlo važno naučiti tehnike koje će nam pomoći da imamo pozitivan pogled na svijet. No, postoji i mogućnost da pozitivne emocije djeluju indirektno, odnosno da su ljudi sa pozitivnim stavom fizički aktivniji, jedu zdraviju hranu ili bolje paze na lijekove koje konzumiraju.
Metro
