Osjećate li se svakog jutra umorno kad vas probudi budilica? Radite li dugo i osjećate li se cijeli dan umorno? Provodite li vikende u krevetu pokušavajući nadoknaditi nedostatak sna? Onda patite od socijalnog stresa.
Iako zvuči kao moderna izmišljotina, znanstvenici su sve više uvjereni da je socijalni stres ozbiljan problem koji nastaje zbog sve većih obveza, sve više radnih sati i umjetnih stimulansa poput kofeina i nikotina.
Zabrinjavajuće, socijalni stres nas ne čini samo tupima ili prgavima. Simptomi socijalnog jet laga su vrlo slični simptomima putnog jet laga: prati ga osjećaj pospanosti tijekom dana, nemirne noći, česta potreba za kaloričnom hranom i opća mrzovolja. Razlika je u tome što se naše tijelo, kad sletimo u drugu vremensku zonu, prilagodi na novi ritam nakon nekoliko dana.
‘Kada putujemo u druge vremenske zone, doživjet ćemo snažni jet lag’, kaže Russell Foster, profesor neuroznanosti na Sveučilištu u Oxfordu. ‘Ali čim se izložimo ciklusu tame i svjetla u odredištu, naša tijela se počinju sinkronizirati s novim ritmom. Problem je u tome što je socijalni jet lag kronično stanje za mnoge od nas i ne damo tijelu priliku da se prilagodi.’
‘Sustavi u organizmu – naša probava, mozak, mišići, metabolizam ili sposobnost da spavamo – rade u određenom ritmu, a razlog zbog kojeg znamo kad što trebamo raditi je što tijela izlažemo dnevnom svjetlu. Receptori u oku registriraju prisutnost svjetla pa tijelo zna kad je dan ili noć.’
No budući da je u moderni život uvedeno električno svjetlo, naš biološki sat ne radi na način na koji je navikao. Više ne ustajemo sa svjetlom i ne liježemo kada padne mrak. Naši su interni satovi potpuno izvan ravnoteže.
Tražimo od našeg probavnog sustava da radi kasno noću, kada se on prirodno usporava, prisiljavamo naše mišiće da ustanemo iz kreveta kad oni misle da bi im trebao biti odmor, umjetno stimuliramo mozak kofeinom kada je iscrpljen. Tomu pribrojimo i činjenicu da se od nas očekuje da budemo stalno dostupni na mobitelu i Facebooku. Krajnji rezultat? Nemamo kondicije, umorni smo i razdražljivi.
Socijalni jet lag posredno uzrokuje i dugoročne zdravstvene probleme, jer zbog većeg socijalnog stresa više trošimo cigareta, alkohola i kofeina, a tu je i povećana vjerojatnost da patimo od pretjerane debljine.
Da biste izračunali svoj osobni socijalni jet lag, oduzmite broj sati spavanja prosječnog radnog tjedna noću kada se budite budilicom od broja sati spavanja kada ne koristite alarm da vas probudi. Dakle, ako ste otišli u krevet u 23 i ustali zbog posla u sedam, ali biste spavati do devet sati da vas ne budi alarm, vaš je socijalni jet lag dva sata.
‘Poznato nam je da ljudi koji rade noćne smjene imaju veću stope dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije’, kaže profesor Foster. I nemojte se zavaravati da ćete čašom vina kojim ste se opustili ili tabletom za spavanje otkloniti problem. ‘Ako koristite alkohol ili tablete za spavanje da biste spavali, niste uživali u biološkom snu, nego ste se samo uspavali’, kaže profesor Foster.
‘Pravilan san nam pomaže da konsolidiramo sjećanja i osmislimo rješenja za složene probleme, ali uspavljivanje nam to neće dati. Ako idete na posao a da niste imali pristojan san, neprofesionalni ste kao da ste otišli raditi u prljavoj košulji ili neopranih zuba.’
Možda mislite da se, u više od 100 godina otkako je izumljena žarulja, naš organizam mogao naučiti kako da se nosi s umjetnim svjetlom, no problem je što električno svjetlo nije dovoljno svijetlo. ‘Prirodno jutarnje svjetlo je oko 50 do 100 puta svjetlije od umjetnog svjetla koje imamo u našim domovima, a do podneva je ono 500 do 1000 puta svjetlije’ kaže profesor Foster.
Postoji li, ipak, rješenje? ‘Duh života 24/7 ne možemo više vratiti u bocu’, kaže profesor Foster. Ali možemo adaptirati ostale aspekte života kako bismo se nosili s tim promjenama. ‘Pokušajte povećati izloženost jutarnjem svjetlu. Trčite ili šećite ujutro i to će vam pomoći da konsolidirate ciklus spavanja i buđenja.’
Profesor Foster također vjeruje da je potrebno potruditi se imati dobar san. ‘San je prva žrtva našeg modernog načina života, ali je bitan ne samo za naše zdravlje, nego i sposobnost da učinkovito funkcioniramo na poslu i u životu. Ustvari, spavanje je ključno da budemo kreativni, sretni pojedinci’, piše Daily Mail
Izvor: Jutarnji
