Bez poznavanja sebe ne znamo kako djelujemo na druge

Bez samospoznaje, prema Lennicku i Kielu, ostajemo zagonetka sebi i ne doznamo kako djelujemo na druge. Ne osvijestimo li svoje osjećaje, prepušteni smo njima. Bez samospoznaje nismo u stanju korigirati svoje greške.

Spoznaja vlastitih osjećaja je potrebna ako želimo stvoriti pozitivnu klimu oko sebe. Emocije su zarazne, moramo ih promatrati da bismo očuvali emocionalnu klimu stabilnom. Moramo prištedjeti suradnika naših nejasnih emocija.

Treba vladati sobom, emocijama i uskladiti ih s našim principima i vrijednostima. Nužno je mijenjanje kontraproduktivnih uvjerenja izazvanih destruktivnim emocijama i prihvatiti neplanirano događanje. Nije svejedno kako reagiramo u teškim situacijama. Sami moramo odlučiti što ćemo misliti. Negativni razgovori programiraju neuspjeh. S realnim negativnim mislima moramo se ozbiljno konfrontirati. Realni pozitivni razgovor sa sobom jača naš razum i tijelo. Gubitak kontrole nad emocijama šteti osjećaju vlastite vrijednosti, poštovanju sebe i našoj uspješnosti.

Vladanje mislima i sobom jača moralnu kompetenciju i sposobnost snalaženja u međuljudskim odnosima. Da bismo mogli udovoljiti potrebama drugih, moramo najprije razumjeti njihov kompleksni unutarnji svijet. Svijet treba promatrati i očima drugih.

Važno je promatranje problema i očima sugovornika. Doživljavanje emocija druge osobe je element moralne kompetencije, protuotrov za konflikte. Kada imamo drugačije mišljenje, treba situaciju promatrati i sa stajališta druge osobe. Pomaže nam da u konfliktu obojica pobijede. Bez empatije ograničeni smo na subjektivnu stvarnost, vidimo samo vlastitu poziciju. Empatija aktivira opraštanje i suosjećanje, pomaže nam da osjetimo potrebu pomaganja.

Moramo raditi s ljudima koji nam nisu simpatični i čija mišljenja ne dijelimo. Manjkavo poštovanje rezultat je nesposobnosti razumjeti da svaki od nas vidi samo dio istine ili stvarnosti. Poštovanje omogućuje zajednički rad osoba različitih pozadina, pogleda i navika. Utjecati možemo samo na one koje i poštujemo. Ne radi se o lažnoj uljudnosti. Pravo poštovanje proizlazi iz iskrenog vrednovanja unutarnje biti drugoga, njegovih dobrih namjera, pozitivan odnos, neovisan od naše prosudbe, njegovih mišljenja i djelovanja.

Poštovanje dobrih namjera suradnika osnova je zajedničkog rada. Omogućuje da od drugoga nešto naučimo. Ako se drugi osjeti od nas poštovan, otvara se i za naše poglede na stvarnost. Treba poštovati različitosti. U teškim situacijama postoji opasnost da se držimo onog mišljenja u koje imamo najveće povjerenje, a to je naše vlastito. Različitost mišljenja otvara šanse za sinergiju i uvid da možemo više učiniti s drugima nego sami.

Pavao Brajša

Prijatelj vašeg uspjeha