Kako naučiti djecu da ne lažu?

Kad odrasli prvi put otkriju da im djeca lažu, javljaju se različite emocije: nevjerica, ljutnja, zabrinutost. Stručnjaci objašnjavaju kako do četvrte godine djeca nisu sposobna razlikovati laž od istine.

Laganje treba prihvatiti kao dio odrastanja, ali i reagirati na svaku neistinu. Ne zaboravimo da djeca uče od svojih roditelja. Roditelji koji lažu djeci te govore neistinu u njihovoj prisutnosti, uče dijete da je laganje prihvatljivo i postaju loši uzori. Te njihove osobine dijete zapaža i usvaja takav način izražavanja i ophođenja s drugim ljudima. To mu postupno prelazi u trajnu naviku. Roditelji stoga moraju strogo voditi računa o svojim postupcima u odnosu prema djeci, dobro paziti kako se ponašaju i što govore pred njima jer to ima značajan utjecaj na njihov razvoj te između ostaloga i na pojavu laži. Mnogi odrasli svoje istinite iskaze, određene poluistine, ne smatraju lažima ili pak misle da će djeca shvatiti “kao dobru namjeru”. Ponekad roditelji zahtijevaju i da se djeca posluže neistinom (“Ako me određena osoba traži, reci da me nema!”). Ponekad djeca neopravdano izostaju s nastave zbog kontrolnih tekstova, jer nisu naučili određeno gradivo pa roditelji slažu da su im djeca bolesna ili mu napišu ispričnicu. Ovo je sve češća pojava u osnovnoj školi, a vrlo česta u srednjoj školi. Profesori imaju poteškoće s opravdanim i neopravdanim izostancima učenika, te ovoj pojavi ne vide rješenje. Ovo sve može izgledati bezazleno, posve je logično da će djeca u sličnoj situaciji tako postupati.

Zašto djeca lažu?

Odgovor na pitanje zašto djeca lažu, krije se u stupnju razvoja i starosti djeteta. Pedagozi kažu da predškolska djeca lažu zbog izrazito razvijene mašte, mlađi učenici kako bi udovoljili starijima, dok oni stariji lažu misleći da će tako riješiti problem. Djeca lažu da bi izbjegla kaznu, izazvala pažnju, postigla cilj, prikazala se jačima ili boljima, impresionirala druge, poistovjetila se sa svojim idolima.
Kako prepoznati i spriječiti laganje?
Djeca koja lažu: izbjegavaju pogled, prekrivaju usta dok govore, zacrvene se u licu, trljaju nos, često se nakašljavaju, pokazuju različite kretnje rukama i pokazuju nemir.
Ako otkrijete da vaše dijete doista laže, vrlo je važno da ostanete mirni i da djetetu ne prijetite kaznama. Djeca lažu najviše iz straha, jer se boje kazne ili nečega drugog. Ima mnogo pedagoških metoda da se potakne dijete na promjenu ponašanja. Važno je da pomognete djetetu u usvajanje iskrenosti na način da naglasite kako ste ponosni što je vaše dijete bilo iskreno, te ga pohvalite i nagradite.

Savjeti ukoliko djecu uhvatite u laži
• Nikada ne napadajte dijete, zajedno otkrijte sadržaj laži i problem vezan za tu laž.
• Ne postavljajte djetetu pitanja kako biste ga zbunili, uvijek postavite jedno pitanje i strpljivo čekajte odgovor.
• Pustite dijete da kaže što se dogodilo, nemojte pretpostavljati ili osuđivati i uplitati drugu djecu.
• Kažite da vam je teško što se to dogodilo, ali da cijenite njegovu iskrenost.
• Ma kakva god bila istina i ma što god se dogodilo, ne budite strogi prema djetetu: pa i teški problemi su rješivi.
• Ne zaboravite da i vi trebate biti iskreni prema djetetu. Nemojte dijete optužiti za laž, ukoliko niste sigurni da je lagalo.
• Nemojte da vas dijete uhvati u laži jer će mu to poljuljati sustav vrijednosti.

Preventivne pedagoške mjere

1. Hvalite iskrenost – kad god ste u prilici, recite nešto lijepo i pohvalno o ovoj vrlini. Recimo, kad ste svjedoci nekoga tko je u teškoj životnoj situaciji bio iskren, ili kad zajedno gledate film, možete reći: “Vidiš kako je to hrabro i dobro biti iskren. Ili: Najviše mi se sviđa što je glavni junak govorio istinu.”

2. Uvjerite svoje dijete da ga poznate – uvijek svojoj djeci trebate reći da ih volite, da ste ponosni na njihov uspjeh, da ste uvijek tu kad vas trebaju, da su vam najvažnije osobe i da ste uvijek spremni pomoći bez obzira o kakvim se problemima radilo. Da ih dobro poznate.

3. Razgovarajte o odgovornosti i samopoštovanju – pričajte svojoj djeci o svojim iskustvima kako ste bili djeca, kao i sada u odrasloj dobi koliko je važno reći istinu ma kako nam bilo teško. Govoreći istinu preuzimamo odgovornost i poštujemo sebe i druge.

4. Razgovarajte sa svojom djecom o povjerenju – pitajte svoju djecu zašto je povjerenje između ljudi važno a posebno između roditelja i djece te između ljudi općenito.

5. Pokušajte razumjeti zašto vam dijete laže – najčešće je to zbog straha od vaše reakcije ljutnje ili kazne ako otkrijete istinu. Naučite reagirati na loše vijesti tako da vaša reakcija ne izaziva strah kod djeteta.

6. Pohvalite dijete kad govori istinu – kad vam dijete kaže istinu, pokažite da to cijenite i poštujete. Zagrlite ga i recite da je roditelj taj koji treba prvi saznati što se njemu dogodilo i da treba biti siguran da će mu roditelji prvi i najbolje pomoći u rješavanju problema ma kakvi oni bili.

7. Ne pretjerujte s kontroliranjem svog djeteta – istina je da djeca govore i ponašaju se u prisutnosti roditelja onako kako roditelji očekuju. Naravno, cilj odgoja je da se djeca odgovorno ponašaju prema sebi, drugima i materijalnim dobrima i kad nisu pod našom kontrolom.

8. Nemojte biti prekritični i negativni – sva djeca imaju temeljnu potrebu da budu prihvaćena i pohvaljena, od svojih roditelja i druge djece.

9. Ispunjavajte svoja obećanja – obećajte svom djetetu samo ono što realno možete ispuniti, tako će i vaše dijete prihvatiti i živjeti princip iskrenosti i povjerenja koje se gradi cijeli život.

10. Govorite istinu – otvorenost, iskrenost, razumijevanje razvojne psihologije daje vam alate u svladavanju odgojne problematike u svakodnevnom životu.

11. Slušajte i budite empatični – sva djeca imaju potrebu da budu voljena, prihvaćena u obitelji, razredu i među svojim vršnjacima. Slušati i čuti što djeca govore važna je poruka. Poštujemo i doživljavamo svoju djecu, jer odgoj je dvosmjerna komunikacija između odgajanika i odgajatelja.

12. Mi smo najvažniji uzor i model ponašanja našoj djeci – primjer je najbolje odgojno sredstvo u svim segmentima formiranja djece i mladih u sretne i odgovorne ljude.
Vjerujemo i nadamo se da ćemo samo zajedničkim radom, povjerenjem u odgojno obrazovne ustanove, davanjem važnosti učiteljima, vjeroučiteljima i svima koji rade s djecom pridonijeti razvoju istine o svima nama i problemima koji nas muče.

Mara Čović, Izvor: Veritas

Prijatelj vašeg uspjeha