Šest negativnih mentalnih navika koje treba izbjegavati

Ljudi su bića navike. Najveći dio ponašanja koje obavljamo svakodnevno su naše navike, automatizirani obrasci ponašanja koji se odvijaju bez ulaganja mnogo svjesnog napora. Neke navike mogu biti štetne za naše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.

U ovom tekstu opisat ću šest mentalnih navika koje treba promijeniti ako se želite dobro osjećati, volite sebe i biti mentalno zdravi. Te navike su:

1. Kontrola budućnosti

Ona se odnosi na iracionalnu potrebu da kontroliremo događaje i okolnosti koji se nisu dogodili, a za koje pretpostavljamo da bi se mogli dogoditi. Zamišljanje da možemo kontrolireti buduće događaje koji se nisu dogodili pretpostavlja izraz anksioznosti. Svako uživljavanje u takve fantazije povećava i održava anksioznost.

2. Analiziranje grešaka iz prošlosti

Analiziranje grešaka iz prošlosti je tipična navika osoba koje su sklone depresiji. Analiziranje grešaka iz prošlosti se često pretvara u samooptuživanje i postavljanje sebi jednih te istih pitanja. Takva vrsta analize nije svrsishodna i stvara negativno raspoloženje. Bolje je sagledati što možemo uraditi sada umjesto da se vraćamo na prošlost.

3. Samoanaliziranje

Ono je analiziranje vlastite ličnosti. To je jedna od najštetnijih mentalnih navika koja vas uvodi u negativno raspoloženje. Sasvim je besmisleno analizirati vlastitu ličnost, dok je veoma adaptivno i korisno analizirati svoje postpuke i strategije ponašanja u kontekstu ciljeva koje ste postavili i kojima težite. Analiziranje vlastite ličnosti je dvostruki problem. Prvo, analizirajući sebe na taj način mi se identificiramo sa negativnim emocijama, uvjerenjima i obrazcima mišljenja. Drugo, samoanaliziranje je čin neprihvaćanja a poznato je da samo prihvaćanje sebe vodi ka promjeni.

4. Analiziranje emocija u trenutku dok ih osjećate

Ako analizirate osjećaje u trenutku dok ih osjećate tako im se zapravo opirete. To dovodi do njihovog ustrajavanja i stvaranja unutrašnjeg konflikta koji se popularno naziva stres. Mnogo bolje je da kada nešto osjećate pustite da doživite te osjećaje u potpunosti i bez otpora, a kada osjećaj prođe onda razmislite o svemu i donesete odluke kako ćete postupiti. U emocionalnom stanju ljudi ne razmišljaju pametno, odmjereno i fleksibilno i stoga nije mudro donositi odluke u takvom stanju. Razlog za to je povlačenje krvi (kada smo u emocionalnom stanju, krv se povlači iz prefrontalnog korteksa) iz dijela mozga koji je odgovoran za razmišljanje, planiranje i odlučivanje.

5. Dramatiziranje

Ono predstavlja uživljavanje u emocionalna iskustva što dovodi do njihovog preuveličavanja i intenziviranja. Kronično doživljavanje intenzivnih emocija nije zdravo ni u mentalnom ni u fizičkom smislu. Ako doživljavamo jake emocije znači da je naša percepcija iskrivljena, to znači da smo ostrašćeni a to je posljedica iracionalnog načina razmišljanja. Na tjelesnom nivou emocije predstavljaju tjelesno uzbuđenje (podizanje krvnog pritiska, pulsa, hormonalnih promjena i sl.). Česta uzbuđenost nije zdrava za naše tijelo i um. To znači da kada osjetite neki osjećaj, dozvolite mu da se izrazi, postanite ga svjesni ali nemojte se uživljavati u mentalne sadržaje koji taj osjećaj prate, dozvolite da osjećaj dođe i prođe. Pokazatelj da smo mentalno zdravi i sretni je osjećaj mira i unutrašnjeg balansa a ne doživljavanje jakih emocija.

6. Uspoređivanje sa drugima

Često dovodi do samoobezvrijeđivanja, kriticizma, zavisti i nezadovoljstva sobom. Zašto nije pametno uspoređivati se sa drugima? Zato što su ljudi različiti u svakom smislu, pa su takva uspoređenja nefer i nesvrsihodna. Svako ima svoju “karmu”, svoje okolnosti, sposobnosti i uvjete sredine koji utječu na njega ili nju. Najbolje je uspoređivati se sam sa sobom. Koliko sam danas bolji nego jučer? Takva vrsta uspoređivanja motivira i čini nas aktivnim dok uspoređivanje sa drugima nas demotivira i čini pasivnim i bespomoćnim.

Dr. Vladimir Mišić, psiholog; Izvor:  www.vaspsiholog.com/

Prijatelj vašeg uspjeha