SIMPTOMI, UZROCI I LIJEČENJE ANKSIOZNOSTI

Anksioznost, stručnim riječima nazvana generalizirani anksiozni poremećaj, je mentalno stanje karakterizirano pretjeranom, preuveličanom tjeskobom i brigom o svakodnevnim životnim događajima bez nekih očitih, validnih razloga za brigu.

Ljudi s anksioznim poremećajem skloni su tome da očekuju nevolju na svakom koraku i ne mogu prestati brinuti o zdravlju, novcu, porodici, poslu ili školi. Ta briga je vrlo često neopravdana ili pretjerana za tu situaciju. Svakodnevni život postaje konstantno stanje brige, straha i strepnje. Naposljetku, anksioznost počne u tolikoj mjeri dominirati nad osobom da počinje smetati u svakodnevnom funkcionisanju, uključujući posao, školu, društvene aktivnosti i veze.

Druga definicija anksioznosti kaže da je to “stanje raspoloženja orijentirano na budućnost gdje osoba očekuje da se nosi sa negativnim događajima koji je očekuju”, što sugestira da je razlika između anksioznosti i straha u tome da li se radi o budućim ili sadašnjim opasnostima.

U slijedećih nekoliko paragrafa ćemo opisati najčešće oblike anksioznosti.

Socijalna (društvena) anksioznost

Tjeskoba pri interakciji i upoznavanju sa nepoznatim ljudima je česta faza u razvoju mladih ljudi. Međutim, kod nekih osoba ovaj problem se može nastaviti i u odrasloj dobi i razviti se usocijalnu anksioznost ili socijalnu fobiju. Kod male djece, tjeskoba i sramežljivost sa strancima se ne smatra fobijom ali kod odraslih ljudi to odstupa od normalne faze razvoja. Osobe koje imaju socijalnu anksioznost ne plaše se grupe ljudi, nego činjenice da bi drugi mogli imati negativno mišljenje o njima.

Anksioznost prije ispita ili testa

Određena doza uzbuđenosti prije nekog zadatka, testa ili ispita je potrebna i poželjna da bi se zadatak najbolje ispunio i većina osoba osjeća malo nervoze prije takvih događaja, ali kada anksioznost postane prevelika, to može rezultirati padom koncentracije i loše urađenim poslom.

Egzistencijalna tjeskoba

Ovaj oblik anksioznosti se odnosi na filozofska previranja o životu i smrti, moralu, krivnji i osudi, duhovnosti, te smislu života.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Ako se anksioznost ne liječi na vrijeme ona može prerasti u generalizirani anksiozni poremećaj koji je karakteriziran simptomima kao što su: konstantna i pretjerana briga, kronična tjeskoba i uporne iracionalne misli. Da biste dobili dijagnozu ovog poremećaja simptomi moraju trajati više od 6 mjeseci.

Anksioznost pred odlukama

U današnjem svijetu gdje smo izloženi sve većem broju opcija i izbora ovakva tjeskoba postaje problematična. U mnogim situacijama se očekuje brz odgovor i odabir između naizgled sličnih opcija u kratkom vremenskom roku.

Simptomi anksioznosti

Anksioznost utječe na čovjekovo razmišljanje ali može dovesti i do fizičkih simptoma također. Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja uključuju:

  • pretjerana, trajna briga i napetost (glavni simptom)
  • nerealna slika problema
  • nemir ili osjećaj da ste “na rubu”
  • razdražljivost
  • napetost u mišićima
  • glavobolje
  • znojenje
  • poteškoće u koncentraciji
  • mučnina
  • česti odlasci u toalet
  • umor
  • problemi sa spavanjem

Sporedni simptomi

Anksioznost je poremećaj koji se može odraziti na fizičko zdravlje cijelog tijela, od glave do pete. Iznad su navedeni glavni simptomi, a sporedni simptomi koji vam se mogu, ali i ne moraju dešavati će biti opisani u sljedećim redovima.

Tjelesni:

  • problemi sa alergijama i osjetljivosti na razne hrane
  • bljedoća, gubitak boje u licu
  • tupi bolovi u leđima i mišićima, kao da vas cijelo tijelo boli
  • bol i stega u prsima
  • kronični umor, brzo umaranje
  • bljedoća, gubitak boje u licu
  • nespretnost, problemi sa koordinacijom pokreta
  • naleti hladnoće, teško vam se zagrijati
  • često mokrenje
  • problemi sa probavom
  • povraćanje pod velikim psihičkim stresom
  • slab apetit ili bezukusnost hrane
  • prejedanje slatkom hranom (jedenje radi utjehe)
  • ubrzan rad srca bez nekog očitog razloga
  • noćno znojenje, buđenje u znoju
  • utrnutost pojedinih dijelova tijela
  • seksualna nezainteresiranost/disfunkcija
  • lako vas je uplašiti
  • kratkoća daha, ne možete udahnuti do kraja

Mentalni:

  • mnogi nerazumni strahovi
  • “magla” u glavi, poteškoća u koncentraciji
  • Deja Vu – česti osjećaji da vam se nešto identično desilo prije
  • poteškoće u praćenju razgovora i u formiranju misli
  • prevelika svjesnost sebe koja uzrokuje mentalnu odsutnost (trebali biste živjeti u trenutku)
  • življenje u budućnosti ili prošlosti umjesto u sadašnjosti
  • strah od gubitka kontrole
  • manjak smirenosti, lako vas je isprovocirati
  • osjećaj nadolazeće katastrofe
  • konstantna briga da ćete se negdje osramotiti
  • noćne more, loši snovi
  • poteškoće u učenju novih stvari
  • slabo kratkotrajno pamćenje (šta sam jučer jeo, šta sam radio prošle sedmice
  • ponavljanje istih misli stotinama puta
  • osjećaj kao da nosite “svijet” na svojim ramenima
  • česti strahovi od raznih bolesti ili od prerane smrti
  • promjene raspoloženja
  • zarobljenost u svojoj glavi

Anksiozne osobe često imaju i druge anksiozne poremećaje (panični poremećaj, opsesivno kompulzivni poremećaj, fobije) ili pate od depresije, a nekada i zlouporabljuju droge ili alkohol.

 

Uzroci anksioznosti

Uzrok generaliziranog anksioznog poremećaja nije u potpunosti poznat ali nekoliko faktora utječe na njegov razvoj.

  • genetika: Neke studije ukazuju na to da porodična historija igra ulogu u tome da li će osoba biti sklona anksioznosti.
  • hemija u mozgu: Anksioznost je dovedena u vezu sa abnormalnim količinama određenih neurotransmitera u mozgu. Neurotransmiteri su posebni hemijski “kuriri” koji pomažu u prenosu informacija između živčanih ćelija. Ovo može promjeniti način na koji mozak reagira u određenim situacijama, što može dovesti do anksioznosti.
  • faktori okoline: Traume i stresni događaji (zlostavljanje, smrt voljenog, razvod, promjena posla ili škole) mogu dovesti do anksioznog poremećaja. Anksioznost se također često pogoršava u periodima stresa. Korištenje ili odvikavanje od supstanci kao što je alkohol, kofein ili nikotin također može pogoršati anksioznost.
  • posljedice kroničnih bolesti: bolesti koje traju cijeli život mogu zbog osjećaja da ste drugačiji uzrokovati tjeskobu u životu
  • posljedica korištenja nekih lijekova: naročito ako se koriste dugoročno
  • korištenje droga može poremetiti hemijsku ravnotežu u mozgu i uzrokovati tjeskobu, strah i iritabilnost
  • izolacija ili napuštanje prijatelja također može biti okidač
  • perfekcionizam – težnja prema savršenstvu je dobra ali može prouzrokovati anksioznost ako je pretjerana
  • roditelji koji nesvjesno prenesu na svoje dijete anksiozan način ponašanja i življenja

 

Liječenje anksioznosti

Ukoliko se ne pronađe neka druga fizička bolest kao uzrok anksioznosti vjerovatno ćete biti upućeni psihijatru ili psihologu. Liječenje anksioznog poremećaja često uključuje kombinaciju psihoterapije i uzimanja lijekova.

  • Lijekovi za anksioznost se često nazivaju i “sredstva za smirenje” jer vas opuštaju i smiruju. Takvi lijekovi djeluju tako da smanjuju fizičke simptome anksioznosti kao napetost mišića i uznemirenost. Česti lijekovi koji se koriste su: Xanax, Librium, Valium i Ativan.
  • Antidepresivi: Paxil, Effexor, Prozac, Lexapro i Zoloft također se koriste za liječenje anksioznosti. Antidepresivima treba duže vremena da počnu djelovati ali su zbog toga prikladniji za dugoročno liječenje anksioznosti.
  • Kognitivno-bihejvioralna terapija se sprovodi da bi pacijent naučio prepoznati i promjeniti misli i ponašanja koja vode anksioznim osjećajima. Ova terapija pomaže ograničiti iracionalno ponašanje tako da se na brige gleda realističnije.

 

Savjeti za anksiozne osobe

  • smanjite ili u potpunosti prestanite s konzumacijom proizvoda koji sadrže kofein (kafa, čaj, coca cola, čokolada)
  • pitajte farmaceuta prije nego uzimate suplemente ili lijekove bez recepta jer mnogi sadrže supstance koje mogu pogoršati simptome anksioznosti
  • vježbajte dnevno i jedite zdravo
  • nabavite mačku ili psa jer kućni ljubimci pomažu da se lakše nosite sa tjeskobom
  • potražite savjete ili utjehu nakon traumatičnih ili stresnih situacija
  • prakticirajte tehnike za smanjenje stresa poput joge ili meditacije
  • počnite raditi nešto da smaknete svoju pažnju sa brige i tjeskobe

Međutim, najbolji savjet koji vam možemo dati ako patite od bilo kojeg oblika anksioznosti je da posjetite psihologa ili psihijatra što prije. Odgađanje rješenja bilo kojeg problema može taj problem samo uvećati.

Izvor: //depresija101.com/

Prijatelj vašeg uspjeha