Stalna zabrinutost: Pripremanje na najgori scenarij samo doziva nove probleme

Zabrinutost ljude čini nesretnima, što je dovoljan razlog da se toga negativnog osjećaja odreknete, savjetuju psiholozi.

Ali “hranjenje” brigama toliko je prevladavajuća navika da mnogi koji se stalno brinu nisu ni svjesni koliko ih takav mentalni stav čini anksioznima. Psiholozi brige definišu kao uznemirenost, koja ide u paketu sa iracionalnim izgovorima.

Stvara ih um u nadi da će mozganje o strahovima pripremiti na nevolje koje se mogu dogoditi. Iza briga zapravo se krije krajnja nesigurnost, napominju psiholozi. Oni koji se brinu uvjereni su da takvim promišljanjem čine dobro sebi i drugima jer u glavi imaju sve moguće rizike i opcije koje iz njih mogu proizaći, objašnjavaju psiholozi.

Ali nažalost, ne vide očito – stalna briga je u 99 posto slučajeva neopravdana i takvim ponašanjem iritiraju drage ljude, poručuju psihijatri. Uprkos dobrim namjerama prezabrinuti ljudi otežavaju tok događaja, postavljaju sebi i bližnjima nepotrebne zapreke te povećavaju anksioznost u sebi i drugima, upozoravaju psiholozi.

Potrebno je mnogo truda kako bi se razbilo psihičko uvjerenje “što se više brinem, to ću biti sigurniji”. Za početak nužno je upitati sebe “jesam li ja onaj koji se previše brine”.

Stav “svijet je nesigurno mjesto, prirodno je brinuti se” zamijenite mišlju kako se ipak može živjeti sigurno u nesigurnom svijetu, savjetuju psiholozi. Učinite privatni život sigurnijim – to je ono nad čim donekle možete imati kontrolu. Uz džoker u rukavu da na nepredvidive okolnosti ne možete uticati, savjetuju psihijatri, prenosi 24sata.hr.

Tvrdnja kako ste naslijedili gen za brigu i ne možete sebi pomoći je neistinita, tvrde psiholozi. Naučili ste se brinuti pa možete naučiti i ne biti zabrinut. Brige su navika, koja izvire iz dublje nesigurnosti. Lijek je ojačati samopouzdanje.

Izvor: 24sata.info//

Prijatelj vašeg uspjeha