Što genija čini genijalnim?

Postoje ljudi koji imaju sposobnost da mijenjaju svijet i živote drugih ljudi, ali da li je zaista jedino inteligencija ono što genija izdvaja od ostalih ljudi na planeti?

To je jedno od pitanja na koje direktor Centra za istraživanje uma na Univerzitetu u Sidneju Alan Snajder odgovara, prenose elektronski mediji.

On kaže da se taj termin najčešće pogrešno percipira i da ga je veoma teško definirati. “Geniji su veoma rijetki”, primjećuje on i dodaje da za njega nije kvocijent inteligencije to što čini genija, već da su to ljudi koji omogućavaju da se svijet vidi u novom svijetlu.

Znanstvenici su dugo pokušavali da povežu genijalnost i visok kvocijent inteligencije, ali bez uspjeha, uključujući i studiju koja je počela davne 1925. godine. Prema riječima neuropsihologa sa Univerziteta u Novom Meksiku Rek Junga, genijalnost je izuzetno teško predvidjeti i ona ne zahtijeva izuzetno visok stupanj inteligencije. Snajder smatra da osoba mora da bude kreativna i da ima hrabrosti da svoje ideje sprovede u djelo bez obzira na otpor na koji nailaze.

Taj znanstvenik se izuzetno interesira za proučavanje kreativnosti i osobina koje čine nekog “šampionom”. “U najširem smislu, ono što ‘šampiona’ razlikuje od ostatka ljudi nije želja da budu najbolji ili strah od neuspjeha, već osjećaju nesvjesni otpor i odvratnost prema prosjeku”, smatra on.

Međutim, znanstvenici se slažu da ono što je neophodno da bi osoba bila genije su visok nivo kreativnosti i upornosti. To se može vidjeti na primjeru australijskog znanstvenika Barrya  Marshalla koji je 2005. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu, otkrivši da stomačne ulcere izazivaju bakterije a ne stres, kao što se do tada mislilo.

Marshall i njegov kolega Robin Voren, patolog, vjerovali su da nastanak čira izazivaju bakterije, ali svoju teoriju nisu mogli da potvrde jer ta veza tokom eksperimenata na laboratorijskim pacovima nije utvrđena, dok su eksperimenti na ljudima bili zabranjeni. U očajanju, profesor Marshall pomiješao je bakterije sa bujonom i ispio tekućinu.

Nakon par dana, pokazalo se da je njegova pretpostavka bila točna – Marshall je dobio ulcer i dokazao da bi ovaj zdravstveni problem mogao da se izliječi antibioticima. “U nekom krajnjem smislu, kreativnost predstavlja akt pobune. Morate biti spremni na to da se do kraja borite za svoje ideje, čak i kada svi ostali smatraju da niste u pravu”, smatra Snajder.

Ali vrlina koja više od bilo čega karakterizira genije je sposobnost da nikada ne prestanu da razmišljaju o problemu, tvrdi profesor Mekmahon, autor knjige “Divine Fury: A History of Genius”.

U filmu “Teorija svega” ta osobina je vrlo dobro prikazana. Naime, fizičar Stiven Hoking uprkos svojoj bolesti pokušava da se popne uz stepenice svoje kuće, pokazujući kapacitet za uporno traženje rješenja na duže staze.
“Uprkos tome što se ta osobina često smatra tvrdoglavošću ili opsesijom, upravo ona je to što genije razlikuje od intelignetnih ljudi” zaključuje Mekmahon.

Izvor: www.bankar.me/

Prijatelj vašeg uspjeha