Stres i savjeti za nošenje sa njime

Psihološki stres je normalna fizička reakcija na događaje koji nam predstavljaju prijetnju ili narušavaju našu ravnotežu na neki način. Međutim, on nije tako neodređen i sveobuhvatan kao što mnogi ljudi misle. Stres nije direktno prouzrokovan vanjskim elementima nego našim unutarnjim percepcijama koje prouzrokuju tjeskobu i negativne emocije oko neke situacije. Ljudi doživljavaju stres kada smatraju da njihovi resursi za nošenje sa preprekama nisu dovoljni za trenutne okolnosti.

 

Simptomi stresa

Simptomi stresa se često nakupljaju postepeno prije nego što ih primjetitite i mogu utjecati na vaše zdravlje dok vi mislite da imate neki fizički problem. Prepoznavanje simptoma vam može dati prednost u boljem obuzdavanju stresa.

Stres ne utječe na sve ljude na isti način ali ako ste pod stresom vjerovatno imate neke od sljedećih simptoma.

Simptomi vezani za raspoloženje

  • tjeskoba, nervoza
  • nemir
  • nedostatak motivacije ili koncentracije
  • iritabilnost ili ljutnja
  • tuga ili depresija
  • pretjerana sumnjičavost ili odbrambenost
  • gubitak smisla za humor
  • problemi s memorijom, naročito kratkotrajnom

Simptomi vezani za tijelo

  • glavobolja
  • napetost ili bol u mišićima
  • bol u prsima
  • umor
  • oslabljen ili jako pojačan apetit
  • učestalo mokrenje
  • kratkoća udisaja
  • promjene u seksualnom nagonu
  • problemi sa probavom (nadutost, proljev, zatvor)
  • problemi sa spavanjem, loši snovi

 

Simptomi vezani za ponašanje

  • prejedanje ili izbjegavanje obroka
  • nekontrolirani ispadi ljutnje i bijesa
  • pretjerano alkoholiziranje ili drugi poroci
  • pušenje cigareta u svakom slobodnom trenutku
  • povlačenje od druženja
  • prestanak brige za izgled i oblačenje
  • pretjerano žvakanje žvakaćih guma, grickanje noktiju i druga kompulzivna ponašanja
  • zbunjenost i poteškoće u donošenju odluka
  • pretjerane reakcije na sitne i nevažne probleme i greške

Neki od ovih simptoma mogu biti indikatori za druge bolesti (ako ste pod sumnjom, konsultirajte se sa doktorom).

Različite osobnosti različito reagiraju na stresne situacije. Neke osobe ispoljavaju nezadovoljstvo vani, a neke se zbog stresa povlače u sebe. Napominjemo da ne morate imati sve navedene simptome da biste znali da ste pod stresom.

 

Savjeti za nošenje sa stresom

Različite osobe se na različite načine nose sa stresom. Neki načini su korisni, a neki jako kontraproduktivni.
Dobri načini

  • podrška/pripadnost (ovaj mehanizam se oslanja na nošenje sa stresom okrećući se svome društvenom krugu za podršku, ali pritom ne tražeći rasterećenje ili izbjegavanje odgovornosti nego samo emocionalnu podršku)
  • sublimacija (kanalisanje stresnih emocija i impulsa kroz društveno prihvatljiv “ventil” kao što je sport)
  • pozitivni osvrt (kada osoba preusmjeri svoje misli i energiju na dobre stvari koje se dešavaju ili koje će se desiti)
  • razmišljanje o opcijama (mnoge osobe završe u kolotečini i počnu misliti da je njihova situacija nepromjenjiva, ali istina je da vam razmišljanje o opcijama ne može donijeti ništa loše već samo proširiti vidike)
  • organizacija vremena (pokušajte organizirati svoje vrijeme tako da imate određeni dio dana za opuštanje i uživanje; pazite da to ne bude ista stvar svaki dan)
  • slušanje sebe (razvijte unutarnji dijalog u kojem se zapitate: zašto sam pod stresom? je li zaista tako strašno? je li moj perfekcionizam kriv za stres?)
  • zdrava prehrana, dovoljna količina sna dnevno i vježba (zdrave osobe se lakše nose sa stresom)

Loši načini

  • potiskivanje (kada osoba pokuša ukloniti i zanemariti sve misli i osjećaje vezane za izvor stresa to rezultira većim posljedicama jer problemi ne odlaze sami od sebe)
  • pušenje ili konzumiranje previše alkohola
  • problematično ponašanje
  • pasivno-agresivno ponašanje (kada se osoba indirektno nosi sa svojom tjeskobom tako što se ponaša agresivno ili ogorčeno prema drugim ljudima)
  • prejedanje ili izbjegavanje obroka
  • povlačenje u sebe (zanemarivanje prijatelja i porodice)
  • odgađanje ili izbjegavanje obaveza

Statistike o stresu

  • 75% ljudi doživljava barem određenu dozu stresa svaki drugi tjedan
  • polovina od toga doživljava umjerene ili velike razine stresa u tom istom periodu
  • stres utječe na imunološki sistem i doprinosi bolestima srca, visokom krvnom pritisku i drugim bolestima
  • stres također doprinosi gojaznosti, alkoholizmu i ovisnosti o cigaretama ili drogama
  • četvrtina ljudi smatra da ih je stres udaljio od prijatelja ili člana obitelji
  • novac i posao su najčešći uzroci stresa

Određene količine stresa su sastavni dio života i dešavaju se svakome. Međutim, neke osobe su bolje u nošenju sa stresom nego druge. Važno je da se stres ne zanemaruje jer dugotrajna izloženost stresnim situacijama može prouzrokovati fizičke simptome poput glavobolje, napetosti u vratu, umora, boli u prsima ili problema sa probavom.

Izvor: //depresija101.com

Prijatelj vašeg uspjeha