U svojoj knjizi »Gospodarenje sobom“ piše Dietmar Hansch da je između podražaja i reagiranja mišljenje o kojemu ovisi emocionalna i ponašajna reakcija na podražaj. Čovjekov način gledanja na događaje, interpretacija i vrednovanje vrši misaoni utjecaj na emocije. Načinom razmišljanja mogu se negativne emocije ublažiti ili proizvesti, a pozitivne iz ništa razviti ili osiromašiti njihovo uživanje. Mišljenje ima ulogu u regulaciji čovjekova raspoloženja i zadovoljstva. Tvrdnje, pretpostavke svakodnevnog razmišljanja su često su čiste iluzije.
Za pilota predstavljaju brojke i simboli table s instrumentima u pilotskoj kabini čitavu i jedinu stvarnost vanjskog svijeta. Čovjekova egzistencija u univerzumu naliči takvom instrumentariju letenja u avionu. Avion odgovara ljudskom tijelu s mozgom, instrumenti su osjetni organi, a unutrašnjost pilotske kabine čovjekovoj subjektivnoj stvarnosti.
Svijet koji prenose osjetni organi za čovjeka je jedini i potpuni svijet. To je zabluda, iluzija. Čovjekova subjektivna stvarnost je usađena u vanjski realitet koji je kompleksniji i bogatiji. Čovjekovi osjetni organi nisu konstruirani da mu potpuno prikažu tu stvarnost. Ugrađeno je toliko osjetnih instrumenta koliko je nužno da čovjek preživi u svojoj »pilotskoj kabini“.
Stvarnost ima mnogo više obilježja nego što ih mogu zahvatiti ljudska osjetila. Čovjekova unutarnja stvarnost nema mnogo sličnosti s vanjskom stvarnošću. Način kako se svijet prikazuje jesu naznake i simboli čovjekovih moždanih navigacijskih instrumenata.
Nema veće sličnosti između čovjekove subjektivne stvarnosti i realnog vanjskog svijeta. Subjektivna stvarnost sadrži neke osnovne podatke koji su dovoljni za preživljavanje. Kako čovjek zapaža u svojoj subjektivnoj stvarnosti, često nema veze sa stvarnošću vani. Zemljopisna karta ne sliči zemlji i kraju koje prikazuje, opisuje. Između nacrtane i realne zemlje ima samo nekoliko topoloških sličnosti. Karte imaju samo relativnu vrijednost. Ne može se kazati da je jedna bolja od druge ili tvrditi da je jedino jedna prava.
Pojmovna spoznaja je zemlja čovjekova osjetnog spoznavanja označena pojmovima. Sve je povezano s čovjekovim ciljevima i konstruktivnom proizvoljnošću. Specifične pojmovne karte njegove sjetilne stvarnosti samo su nešto bliže relativnoj istini, više ili manje prikladne definiranom cilju. Pojmovi samo pojednostavljuju i omogućuju pretpostavljanje u vezi s nepoznatim.
Svojim mislima i osjećajima čovjek stvara svoj subjektivni svijet, prilagođen svojim potrebama i željama, očekivanjima i razočaranjima. To važi i za tumačenje ponašanja drugih oko nas. I tu je čovjek subjektivan, a često i nerealan. Treba prihvatiti ograničenost tumačenja svog i tuđeg ponašanja i postati pravedniji u svojim prosudbama drugih i njihova ponašanja.
Pavao Brajša
