Čije ponašanje možemo kontrolirati?
Oboje partnera može odabrati zamijeniti izvanjsku kontrolu mnogo učinkovitijim ponašanjem a to je teorijom izbora odnosno da svatko od nas odabire sve što čini.
Aksiom teorije izbora: Sve što činimo od rođenja do smrti, jest ponašanje – a svako je ponašanje odabrano.
Teorija izbora sastoji se od četiri glavne sastavnice.
Prva sastavnica : pet osnovnih potreba koje su ugrađene u našu genetičku strukturu.
Svako ponašanje koje odaberemo, od rođenja pa do smrti, motivirano je jednom od tih pet potreba, ili s više njih.
Kad zadovoljimo potrebu osjećamo zadovoljstvo. Kad pokušamo zadovoljiti potrebu i ne uspijemo u tome – osjećamo bol.
Pet osnovnih potreba su: preživljavanje, ljubav i pripadanje, sloboda, zabava i moć.
Preživljavanje: nužni su hrana, smještaj i sigurnost, dostupna je većini , pa je to potreba o kojoj ne razmišljamo svakodnevno.
Ljubav i pripadanje: mogu trajati cijeli život, pa tako uživamo u obitelji, ljubavi i prijateljstvu. Trebamo jedni druge. Naše odnose pokreće potreba za ljubavlju i pripadanjem, ali bi nam odnosi bili jednostavniji kad ne bismo imali i druge potrebe, npr. sloboda, zabava ili moć. Potreba za moći uzrokuje toliko neslaganja u braku.
Moć: jedinstvena ljudska potreba, nastojimo se boriti kako bi dokazali da su naša uvjerenja ispravna., a da je onaj drugi u krivu. Moramo naučiti kako zadovoljiti potrebu za moći bez da je uzimamo onome drugome.
Pokretani potrebom za moći , bezbroj je parova proširilo izvanjsku kontrolu na sve dijelove svog života.
Izvanjska kontrola nije u vašim genima – ona je odabrano ponašanje, a ne potreba. Ovo ponašanje je izvedenica iz naše potrebe za moći, ono je naučeno.
Parovi koji imaju snažnu potrebu za ljubavlju, a slabu potrebu za moći, predodređeni su da budu sretni zajedno.
Parovi koji dijele snažnu potrebu za moći a slabu potrebu za ljubavlju potrošit će mnogo vremena prepirući se oko toga tko je za što odgovoran i tko je u pravu.
Gordana Stolfa – Dr.William Glasser i Carleen Glasser-Osam
