Znamo da predugo sjedenje nije dobro za zdravlje, no što se točno loše događa u našem tijelu ako svakodnevno sjedimo u prosjeku osam sati, pojasnila je grupa stručnjaka analizirajući promjene u pojedinim dijelovima našega tijela.
OŠTEĆENJE ORGANA
Bolesti srca Mišići “sagorijevaju” manje masnoće i krv teče usporeno tijekom dugog sjedenja, zbog čega se masne kiseline lakše talože u stijenkama malih krvnih žila (koronarki), koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. Statistički je dokazano da je dugotrajno sjedenje jedan od uzroka povišenog krvnog tlaka te porasta masnoća u krvi (kolesterola). Osobe koje dugo sjede, ovisno i o duljini sjedenja, izložene su većem riziku da obole od neke kardiovaskularne bolesti.
Pojačani rad gušterače Žlijezda gušterača proizvodi inzulin, hormon čija je funkcija da omogućava “ulazak” šećera u stanice jer im je on “pogonsko gorivo”. Kod ljudi koji provode dulje vremena u mirovanju, tj. u mišićnoj neaktivnosti, javlja se “višak” inzulina koji gušterača i dalje proizvodi, što povećava rizik od nastanka šećerne bolesti. Jedna je znanstvena studija iz 2011. godine dokazala da je dovoljan samo jedan dan prekomjernog sjedenja da dođe do značajne promjene u razini inzulina.
Rak debelog crijeva Kao rezultat duljeg sjedenja mogu se također razviti bolesti poput raka debelog crijeva, dojke i maternice. Na pitanje zašto sjedenje ima za posljedicu nastajanje stanica raka, znanstvenici nemaju jednoznačan odgovor. Postoje dva tumačenja. Po jednom je krivac “višak” inzulina, dok drugo ističe da redovito kretanje pomaže prirodnim antioksidansima da ubijaju slobodne radikale, potencijalne uzročnike raka.
DEGENERACIJA MIŠIĆA
Opušteni trbušni mišići Kada ne sjedite, trbušni mišići stalno rade jer vas drže uspravnima. No, što se događa kada ste dugo u mirovanju? Oni tada postaju neaktivni. Opušteni abdominalni mišići te istodobno “nabijeni” leđni dovode do poremećenog položaja kralježnice, što ima za posljedicu gubitak njezina prirodnog luka, te postupnog krivljenja i drugih poremećaja.
Poremećaj funkcije kukova Optimalna pokretljivost u zglobu kuka bitna je za održavanje ravnoteže tijela. Kod predugog sjedenja u kukovima se razvijaju procesi koji u konačnici smanjuju opseg pokreta. Kao posljedica toga “kočenja” korak se skraćuje, zbog čega dolazi do brojnih padova i lomova kod starijih osoba.
Slabljenje mišića stražnjice Mišići stražnjeg dijela zdjelice, koji kontroliraju rad nogu, također slabe zbog dugog sjedenja. Njihova slabost dovodi do poremećaja stabilnosti kod stajanja na nogama, smanjuje se sposobnost odupiranja i održavanja čvrstog koraka.
POREMeĆAJI U NOGAMA
Loša cirkulacija u nogama Dugo sjedenje usporava cirkulaciju krvi i uzrokuje nakupljanje tekućine u nogama. Postupno dolazi do oticanja gležnjeva i proširenih vena te se povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka, odnosno nastanka duboke venske tromboze.
Krhke kosti Smanjenjem fizičke aktivnosti kao što su hodanje i trčanje, koji stimuliraju kosti donjeg dijela tijela da budu deblje i čvršće, događa se obrnuti proces. Stoga znanstvenici smatraju da je za epidemiju osteoporoze (smanjenje gustoće kostiju zbog kojeg one postaju krhkije) dijelom odgovorna upravo smanjena fizička aktivnost.
NEVOLJE NA VRHU
Slabije moždane funkcije Mišićne stanice su bitne za funkciju srca i krvnih žila, pa njihovo slabljenje dovodi do lošijeg protoka krvi kroz organizam, a time i mozak. U konačnici dolazi do poremećaja moždanih funkcija.
Napeti vrat Danas se u radu, komunikaciji i razonodi masovno koristi računalo. Većina ljudi koja dugo sjedi za računalom nesvjesno izvija vrat prema tipkovnici ili glavu naginje naprijed, čime se vratna kralježnica nalazi u dugotrajnom prisilnom položaju, što može dovesti do trajnijih oštećenja. Zato se nemojte iznenaditi ako počnete osjećati učestali bol u vratu i ramenima.
STRAŽNJE ‘DVORIŠTE’
Ukočena kralježnica Poznato je da se stup kralježnice sastoji od dva osnovna građevna elementa – koštanih kralježaka i elastičnih hrskavično-vezivnih diskova koji su umetnuti između njih i uvjet su pokretljivosti kralježnice. Za potpunu funkciju kralježnice vrlo su bitni i ligamenti koji povezuju kralješke te mišići i tetive koje je pokreću. Što se na kralježnici događa kod dugotrajnog sjedenja? Osnovi građevni materijal koji sve ove strukture pokreće jest kolagen koji se u dugom mirovanju skrućuje, pa se time postupno smanjuje opseg kretanja u leđima.
Oštećenje diska Ljudi koji dugo sjede izloženi su većem riziku iskakanja diska između kralježaka. Tom prilikom disk koji je iskočio van može pritisnuti korijene živaca koji izlaze iz leđne moždine, što ima za posljedicu poremećaje tipa bolovi, slabost mišića… itd.
U sjedećem položaju dolazi do promijenjenog odnosa kralježnice i pripadajućih mišića, tako da određeni mišići savijaju slabinsku kralježnicu prema naprijed, a cijela težina gornjeg dijela tijela se prenosi na tzv. sjednu kost koja predstavlja završni dio zdjelice koji je u kontaktu s površinom na kojoj se sjedi. U takvom položaju dolazi do neadekvatnog opterećenja jer se ono ne distribuira ravnomjerno po dužini kralježničkog stupa.
Javorka Luetić, Izvor: Slobodna Dalmacija
