1. Kompenzirajte nezadovoljstvo zadovoljstvom na nekom drugom području
Odmaknemo li se od problema tako da učinimo nešto što će nas oraspoložiti, lakše ćemo se ponovo pozabaviti problemom i riješiti ga na jedan od navedenih načina. Ili ćemo ga barem lakše trpjeti.
2. Podijelite problem s drugima
Kad o svom problemu pričamo s nekim tko nas sluša, osjećamo se lakše, rasterećeno. Ponekad tako bolje shvatimo svoj problem i drukčije ga vidimo. Čak i kad nam slušatelj ne pomaže aktivno, već samo njegovo slušanje djeluje ljekovito i umirujuće.
3. Razumski proučavajte problem odvajajući ga od emocija
Na primjer, brojite otkucaje srca i bilježite njihov broj, a ne uzrujavajte se što srce ubrzano lupa. Ubrzano? Koliko ubrzano: dvaput brže nego inače? Tri puta brže? Brže nego prije tri dana? Dok nađemo zabilješku o tome koliko je brzo kucalo prije tri dana, dok pomnožimo i podijelimo, zapišemo i uvrstimo u tablicu, dotle će se srce i smiriti. Ili barem neće biti toliko neugodnih emocija povezanih s tim događajem ako se od paničara pretvorimo u istraživača.
4. Skrenite pažnju s problema na neku drugu aktivnost
Zasićenje problemom može nas spriječiti da vidimo njegovo rješenje pa se skretanje pažnje može doživjeti i kao odmor i razdoblje inkubacije za pronalaženje rješenja.
5. Preispitajte postojanje problema
Često nas strah natjera da vidimo problem i tamo gdje ga nema. Zato rješenje zna biti u tome da posumnjate u postojanje problema. Provjerite još jedanput i ispitajte – možda problema i nije bilo! Ili problem postoji, ali u blažem obliku nego što smo vjerovali. Toliki su npr. odustajali od nekoga posla jer su u panici mislili da posao nema perspektivu.
Ljubica Uvodić Vranić, prof. psihologije
