Što vaše tijelo govori drugima?

U komunikaciji s drugima neprestano šaljemo i primamo brojne neverbalne (i nesvjesne) signale. To je tzv. govor tijela o kojem postoje brojna istraživanja i svi zaključci su da on predstavlja najznačajniju razinu komunikacije. Otkrijte nekoliko najčešćih “riječi” govora tijela.

14 kategorija govora tijela

Najkompleksnija studija o nevebalnoj komunikaciji, provedena na Sveučilištu UCLA, pokazuje da samo 7% komunikacije odlazi na izgovorene riječi, 38% odnosi se na ton, odnosno način izgovaranja, a čak 55% na govor tijela. Ipak, treba reći da istraživanje obuhvaća slučajeve izražavanja emocija i stavova u situacijama kada ne postoji konflikt, odnosno bilo kakav sukob među sugovornicima.

Stoga prepoznavanje i pravilno tumačenje položaja tijela i držanja koje zauzimamo ovisno o emocionalnim i mentalnim stanjima omogućava nam da bolje razumijemo svoje sugovornike, ali i izrazimo vlastite osjećaje i stavove.

Generalno, moguće je izdvojiti najmanje 14 kategorija govora tijela i to: agresivan, ljubazan, nezainteresiran, zatvoren, prijetvoran, odbramben, emotivan, ritualan, otvoren, snažan i samouvjeren, spreman na akciju, opušten, zavodljiv i submisivan.

Iskren i neiskren osmijeh

Osoba koja gleda široko otvorenih očiju, koja se smije “cijelim licem”, iskrena je i otvorena. Jedan od najboljih načina da otkrijemo veseli li se netko iskreno ili tek iz pristojnosti je promatranje cijelog lica, naročito očiju. Ako se u osmijehu miču mišići lica, čelo “vuče” prema dolje, obrazi i jagodice podižu, a oči zasuze i sužavaju se prema gore, onda je u pitanju spontan, radostan osmijeh. Suprotno tome, hladan i uglađen, tzv. holivudski osmijeh, karakterizira isključivo aktivnost skupine mišića neposredno uz usne, ali nema iskrenih emocija.

Jedna od zanimljivijih vježbi u istraživanju bila je da ispitanici odrede koja im se od dvije fotografije blizanki više sviđa. Iako su blizanke bile jednojajčane, uvjerljive glasove dobila je slika one djevojke koja je (kasnije im je otkriveno) imala raširene zjenice. Dakle, na prvi pogled ista osoba, s istim izrazom lica, i jedan sasvim neprimjetan detalj ukazuje na to da je promatraču ugodnije ako ga gleda osoba kojoj se sviđa ono što vidi, a dokaz za to su proširene zjenice.

Otkrijte lažljivca

Iako 30% osoba koje su neiskrene izbjegavaju gledanje u oči, serijom eksperimenata utvrđeno je da većina, čak 70%, fiksira pogledom žrtvu u nastojanju da je uvjeri u iskrenost. Dok govori, neiskrena osoba obično manje gestikulira, a pokreti su kruti i ograničeni uz tijelo. Nastoji sa što više nepotrebnih detalja i opširnih iskaza uvjeriti sugovornika u ono što govori i ne osjeća se ugodno u pauzama između razmjene rečenica. Ako je u prilici, stavit će neki predmet između sebe i onoga prema kome je neiskrena, kao simbolično izražavanje prepreke i gotovo nikada se neće dodirivati otvorenom rukom po grudima, području srca.

Također, postoji vremenski nesklad između onoga što izgovori i emocionalne reakcije, koja obično kasni za izrečenim. Najjednostavniji test za to je promatranje nekoga dok otvara dar. Ako mu se dar svidi, emocije izražava istodobno s izrazom odobravanj, a ako mu se ne svidi, onda prokomentira pa tek potom uslijedi i zakasnjeli osmijeh.

Jedan od blic testova za lažljivce je iznenada promijeniti temu. Iskrena će osoba biti iznenađena promjenom i nastojat će se vratiti i završiti započeto, a neiskren će sugovornik s olakšanjem prihvatiti novi smjer razgovora i vidno će se opustiti spuštanjem ramena i širenjem polja u kojem manevrira rukama.

Kulturološke razlike

Hoće li se neki tjelesni signal, na primjer, protumačiti kao intimnost ili agresivnost ovisi i o podneblju, odnosno kulturi. Tako recimo Talijani stoje bliže jedan drugom dok razgovaraju (prosječan razmak među sugovornicima u Europi je oko 45 cm) od Japanaca ili Australaca koji se odmiču jer primicanje doživljavaju kao atak na osobni prostor.

Osobni prostor, tzv. psihološka granica nešto je što svi zauzimamo i nesvjesno branimo, a u nju puštamo samo bliske osobe i kućne ljubimce. Svi ostali koji nam se unesu u lice predstavljaju potencijalnu prijetnju i izazivaju obrambenu reakciju povlačenja unazad.

Najčešći primjeri neverbalne komunikacije i njihova tumačenja

– Žustar, odlučan hod = samouvjerenost i čvrstina

– Ruke prekrižene na grudima = odbrambeni, samozaštitni stav i nespremnost za komunikaciju

– Stajanje uz ruke spuštene ravno niz bokove = spremnost na razgovor (do agresije ako su šake stisnute)

– Sjedenje, prekrižene noge uz blago klaćenje = dosađivanje

– Sjedenje uz naglašeno prekrižene noge, gdje su noge bliže sugovorniku od ostatka tijela = flert

– Sjedenje s razdvojenim nogama = otvorenost, opuštenost

– Držanje ruku u džepovima uz pogrbljena ramena = utučenost, malodušnost

– Blago dodirivanje vrha nosa = sumnja, laganje

– Stavljanje prsta (ručice naočala, olovke…) na ili u usta = unutarnja potreba za ohrabrenjem, simptom da je osoba pod pritiskom

– Trljanje oka = osoba ne želi vidjeti nešto neugodno, poput djeteta koje rukama pokriva oči

– Pokrivanje usta = prikrivanje neiskrenosti, a ako to radi dok sugovornik govori, znači da osoba ne vjeruje u iskrenost onoga što čuje

– Ruke sklopljene iza leđa = frustriranost, ljutnja, ali i zamišljenost, odsutnost duhom

– Oslanjanje glave o dlan = dosada

– Trljanje ruku = iščekivanje

– Sjedenje, glava naslonjena na laktove unazad, ispružene noge = superiornost, samopouzdanje

– Otvoreni dlanovi = iskrenost, otvorenost, nevinost

– Povlačenje nosne kosti = negativno procjenjivanje

– Lupkanje prstima = nestrpljivost

– Lomljenje prstiju = autoritativnost

– Igranje pramenovima kose = nesigurnost, zavođenje

– Kimanje glavom = zainteresiranost

– Isturivanje brade = donošenje odluke

– Gledanje u pod, lice u stranu = nepovjerenje

– Grickanje noktiju = nervoza, nesigurnost

– Povlačenje uha = neodlučnost, nesvjesno ne želi čuti ono što mu se servira

Generalno, ograđivanje i zatvaranje tjelesnog okvira zatvara i um.

 Izvor: www.portaloko.hr

Prijatelj vašeg uspjeha